Viator Drive, organizira projekt predstavljanja i intervjua s utjecajnim osobama iz područja modernog poslovanja u našoj regiji. Naš je cilj promovirati pozitivnu poslovnu praksu i napredna rješenja iz različitih polja.
Kao prvo izdanje ovog serijala, čast nam je predstaviti g. Marka Emera, predsjednika Uprave tvrtke Elektronički računi koja je već više od desetljeća prepoznata po svojim uslugama digitalizacije financijskog poslovanja.
1. Recite nam nešto više o početku tvrtke mojeRačun. Koji su najveći izazovi s kojima ste se suočili u ranim godinama poslovanja?
Krajem 2013. godine je jedna veća kompanija iz Međimurja prepoznala je vrijednost koju donosi eRačun i pristala biti naš prvi korisnik, iako je taj odnos bio daleko više od dobavljač-kupac jer su nam pomogli svojim znanjem u ispravljanju prvih bugova i pojednostavljenju procesa za maksimalno korisničko iskustvo.
Zanimljivo je da se u trenutku kada smo mi izašli na tržište o eRačunu povremeno pričalo već šest godina (prvenstveno zbog nadolazeće zakonske regulative), jer je u Hrvatskoj prvi prijedlog zakona poslan 2007. godine; izmjenama Pravilnika o PDV-u 2011. godine papirnati i elektronički račun konačno su izjednačeni su po važnosti. Ipak, odgovorno tvrdim da u tom trenutku nitko ili gotovo nitko nije znao što je elektronički račun, a kamoli koje su njegove prednosti, niti je postojao javni interes da se poduzetnike rastereti kroz digitalizaciju.
2. Kako se ovaj koncept pretvorio iz opće zakonske regulative u konkretnu poslovnu ideju i uslugu?
Ideja da tržištu ponudim rješenje kojim će eRačune slati iz računovodstvenog programa rodila se nekoliko mjeseci prije te 2013. godine i to na autoputu kada me zvala suradnica i tražila da hitno ispostavim račun važnom kupcu. Prva pomisao mi je bila gdje ću sada pronaći poštu kako bih poslao račun, tada je naime još uvijek postojala obveza da račun mora imati žig i potpis odgovorne osobe – a to sam bio ja.
Bilo mi je jednostavno apsurdno da posao stoji, iako je 2013. godine već svatko imao pametni telefon u džepu, a sve zato što ne mogu naći poštanski ured kako bih poslao papirnati račun koji sam već vlastoručno potpisao i na njega lupio svoj žig. Nakon te večeri, trebalo nam je nekoliko mjeseci od ideje do testne faze koju sam ranije spomenuo.
3. Sjećamo se da smo malo nakon pokretanja prisustvovali vašim prezentacijama u kojima ste poslovnim ljudima objašnjavali što je to eRačun i čemu služi. Kakva je bila prva reakcija tržišta?
Volio bih reći da su bila točna moja predviđanja kako će tržište odmah odbaciti papir i usvojiti eRačune; nažalost, znamo da to nije bilo tako jer čak i danas postoji grupa ljudi koji će za elektroničku razmjenu računa reći da to predstavlja namet, bez obzira na to što postoje vrlo egzaktni izračuni kolike uštede donose eRačun i elektronički arhiv te da će, upravo radi toga, uskoro to biti jedini oblik računa na razini cijele EU.
Izazovi s kojima se oduvijek susrećemo su upravo u mentalitetu našeg tržišta gdje su najglasniji oni koji se nisu spremni informirati i educirati, već a priori odbacuju napredak jer su naučili raditi na određeni način i ne žele se nikad mijenjati. Po tome se itekako razlikujemo od razvijenih zemalja koje nisu čekale zakonsku obvezu da u potpunosti izbace papirnate račune u korist elektroničkih.
4. Kakav je vaš odnos s Visma grupom i kako je to utjecalo na vaše poslovanje?
Visma je norveška tvrtka koja broji više od dva milijuna korisnika u 33 zemlje Europe i Južne Amerike te je ujedno i vodeća poduzetnička mreža SaaS tvrtki u regiji. U srpnju 2024. godine preuzela je vlasništvo nad servisom mojeRačun, što je nevjerojatan uspjeh za jednu hrvatsku tvrtku.
5. Koliko ste autonomije zadržali u tom prijelazu?
Naša autonomija potpuno je očuvana. Koliko Visma grupa vjeruje u našu poduzetničku ideju, govori i činjenica da je mer nastavio poslovati kao neovisna tvrtka s istim menadžmentom i pod istim brendom. Ovom akvizicijom dobili smo nevjerojatnu podršku u logistici, no također smo dobili i know-how svih tvrtki Visma obitelji jer imamo priliku svakodnevno razmjenjivati ideje i učiti iz tuđih primjera pozitivne prakse, ali i pogrešaka.
Sve tvrtke unutar Visme snažno su posvećene poboljšanju konkurentske prednosti i operativne učinkovitosti svojih korisnika, pružajući usluge koje pojednostavljuju i automatiziraju rad poduzeća i organizacija svih veličina.
U tom smislu, mer kao da se oduvijek pripremao postati dijelom najveće europske SaaS mreže jer smo, unatoč preprekama na tržištu koje se opire digitalnoj transformaciji, jedini informacijski posrednik koji je razvio i pruža potpunu digitalnu uslugu od slanja, zaprimanja, obrade i arhiviranja eRačuna i ostalih digitalnih knjigovodstvenih isprava, do razvoja i plasmana fintech inovacije merBanking, odnosno usluga iniciranja plaćanja (PIS) i informiranja o računu (AIS) direktno iz računovodstvenog programa.
6. Koncept e-računa je danas uz puno truda postao prilično mainstream, no koji su drugi poslovni procesi koje također očekuje digitalizacija?
Digitalna transformacija se nikako ne može ograničiti na jednostavnu zamjenu papirnatih procesa elektroničkima jer digitalizirani proces nudi mnogobrojne mogućnosti koje ne jednostavno možete provoditi u „papirnatom svijetu“. U tom smislu, nekim računovođama i poduzetnicima se vjerojatno doima apstraktnom pomisao da neće ručno likvidirati račune ili zapisati broj pod kojim su knjižili račun prije nego ga pohrane u registrator.
To su sve poslovni procesi koji su kod mnogih kompanija odavno „izumrli“ jer su u potpunosti prešli na poslovanje bez papira; te tvrtke poznaju zakonske propise prema kojima se eRačun čuva u originalu u XML-u pa zbog toga koriste DMS za likvidaturu, a eArhiv za sigurnu pohranu dokumenata.
7. Kako stvari funkcioniraju kod vas?
mer je prije nekoliko godina u potpunosti ukinuo papir. Ovih dana ugovore sa zaposlenicima, korisnicima i partnerima potpisujemo isključivo naprednim elektroničkim potpisom. Isto tako ovjeravamo i putne naloge, što će zasigurno ubrzo postati uobičajeno u poslovanju svih poslovnih subjekata.
Imajte na umu da naše osobne iskaznice sadrže elektronički potpis koji je, za razliku od vlastoručnog, nemoguće falsificirati i samim time je pouzdaniji. Ovo su promjene na mikrorazini, no značajne su i neminovne jer novi Zakon o fiskalizaciji ukida brojne procese koji su ranije zahtijevali manualni rad, no s novim oblikom izvještavanja i prijave PDV-a u stvarnom vremenu, iz poslovnih procesa će brzo iščeznuti dosadašnja praksa gomilanja kopija dokumenata u nepreglednim nizovima registratora na policama.
8. Uskoro uvodite eArhiv koji koliko shvaćamo nailazi na iste barijere kao i nekada e-Račun. Zašto je tržište toliko nespremno za eArhiv? Je li to slučaj i u drugim državama članicama EU?
U većini europskih zemalja možda je ostala šačica zaposlenika koji se još sjećaju kako su izgledali analogni arhivi jer se posljednjih 10 ili 15 godina većina okrenula cloud rješenjima za pohranu. Razlog tome je što je siguran i kontroliran eArhiv dostupan s bilo koje lokacije, što zaposlenicima omogućava fleksibilnost u radu, a uz to pruža mogućnost ograničavanja pristupa neovlaštenim osobama i jedino je rješenje na koje ne utječu ni vremenske nepogode ni ljudska ruka.
Problem našeg tržišta je nepoznavanje materije, odnosno razlike između izvornog eRačuna i njegova slikovnog prikaza u PDF-u i jednim dijelom lijenosti ili duboko ukorijenjene navike da se svi računi moraju držati na jednom mjestu inače će im se dogoditi neka katastrofa u poslovanju.
Struka već neko vrijeme upozorava da su računovodstveni i porezni propisi tu jasni, a ja ću to ponoviti i ovdje; jedini izvornik eRačuna je u XML formatu i kao takav se mora čuvati najmanje 11 godina u sigurnom i kontroliranom eArhivu na način da dokumenti ostanu cjeloviti u sadržaju, nepromjenjivi tijekom tog vremena te da je osigurana vjerodostojnost pošiljatelja.
9. Koje izazove očekujete kod stjecanja i uvođenja korisnika u koncept eArhiva?
Ovaj put zapravo ne očekujemo više nikakve izazove jer nakon što Zakon o fiskalizaciji krene s primjenom, Porezna uprava će nadzirati kako se provodi. A njime nije predviđen nijedan drugi oblik arhiviranja eRačuna.
10. U zadnje vrijeme stalno slušamo o umjetnoj inteligenciji i njenom utjecaju na poslovanje. Imaju li AI tehnologije doticaja s ovim područjem?
Umjetna inteligencija postala je neizostavan dio poslovanja, što svakako može donijeti brojne prednosti, posebice što se tiče korisničke podrške i korisničkog iskustva općenito. Kao član Visma obitelji, mer ima pristup vrhunskim AI alatima koji nam pomažu pojednostaviti pojedine poslovne procese kako bismo korisnicima pružili bolju operativnu učinkovitost.
Ono po čemu se možda izdvajamo od ostalih je velika baza znanja za naše zaposlenike koji imaju mogućnost učiti „zanat“ modeliranja AI tehnologija zajedno s tisućama kolega iz drugih kompanija unutar Visme.
11. Kako korištenje eRačuna može zaštititi tvrtku od financijskih malverizacija i spriječiti prijevare, phishing scamove i druge vrste pronevjera o kojima slušamo praktički svakodnevno?
Kao registrirani informacijski posrednik i institucija za platni promet upisana u Registar pružatelja platnih usluga, tvrtka Elektronički računi obvezna je provoditi sigurnosne protokole najviše razine sigurnosti i to posebno za svaki segment svog poslovanja.
Kao prvo, mjesečno posredujemo u razmjeni više od milijun eRačuna i drugih digitalnih dokumenata, što pretpostavlja najvišu razinu tehničkog rješenja u smislu visoke dostupnosti, sigurnosti i otpornosti. Zatim, institucija za platni promet obveznici smo i usklađeni sa Zakonom o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor (DORA), što trenutno pretpostavlja najviše standarde sigurnosti i otpornosti financijskog poslovanja.
Osim toga, naš položaj na tržištu pokazuje da smo primjer izvrsnosti pa ono što neki smatraju sigurnosnim izazovom nama predstavlja tek dio uobičajenog poslovanja. Za razliku od ostalih privatnih informacijskih posrednika na tržištu, mer je kao institucija za platni promet obvezan sustavno zadovoljavati klauzule o zaštiti od kibernetičkih prijetnji, što smo bili obavezni potkrijepiti i policom osiguranja sukladno Zakonu o platnom prometu.
Snažno podupiremo stav da bi polica osiguranja od kibernetičkih napada trebala biti obvezna za sve informacijske posrednike jer nas je dosadašnje iskustvo naučilo da se kod ovakvih projekata digitalne transformacije, kao što je bio obvezan eRačun u javnoj nabavi, a sada i u gospodarstvu, preko noći osnivaju sporedne i konzultantske tvrtke koje pružaju usluge informacijskog posredništva. Mnogima od njih je core business nešto sasvim drugo, ali su vidjele priliku kako proširiti portfelj na usluge koje su trenutno (bilo zbog trendova u poslovanju, bilo zbog zakonskih propisa) najtraženije na tržištu.
12. Koje bi mogle biti posljedice takvog neosiguranog pristupa?
Posljedice toga se ne shvaćaju dovoljno ozbiljno jer ih se često percipira kao nekakav privremeni problem koji se brzo riješi i onda se ide dalje s poslovanjem. U stvarnosti, ako dođe do cyber napada takve tvrtke će odjednom staviti ključ u bravu, a najveću štetu će pretrpjeti korisnici koji više uopće neće moći doći do svojih podataka.
Jedini način da se to spriječi je propisati obvezno osiguranje od profesionalne odgovornosti i cyber napada, a informacijski posrednici koji to na vrijeme prepoznaju i zaštite se bit će oni kojima će tržište dugoročno vjerovati.
—–
Bilo nam je veliko zadovoljstvo intervjuirati g. Emera i želimo njemu i Elektroničkim računima sve najbolje u budućim pothvatima!